Geni spolnih kromosoma


 

Znamo da su geni dijelovi kromosoma i da je gen za specifično svojstvo uvijek na istom mjestu istog kromosoma. Kromosomi označavaju nekim redom – prvi, drugi, treći… (od najvećeg prema najmanjem) i na kraju navodimo spolne kromosome. Spolni kromosomi se zovu tako jer određuju spol organizma. Oznake i karakteristike spolnih kromosoma ovise o vrsti organizma:

  • kod skakavaca i nekih kukaca kromosomski par ženske označavamo s XX, dok mužjak ima samo jedan X kromosom (oznaka XO) – odnosno mužjak skakavca ima kromosom manje od ženke (XX/XO sistem)
  • kod sisavaca i nekih kukaca (npr. vinska mušica), ženka također ima XX, ali mužjak ima XY, odnosno mužjak ima par različitih kromosoma (XX/XY sistem)
  • kod ptica, riba, leptira i nekih gmazova je ženka ona s različitim parom spolnih kromosoma, koje označavamo ZW, dok mužjak ima ZZ (ZW/ZZ sistem)

Zbog jednostavnosti, u okviru ovog teksta i aplikacije ćemo se zadržati na oznakama XX/XY, no ponašanje Y kromosoma je analogno W odnosno 0.

 

Uđite u rekombinator, odaberite čovjeka i svojstvo daltonizam. Primijetite razliku koju imate pri podešavanju svojstava roditelja u usporedbi sa svojstvima koji ne spadaju pod tip nasljeđivanja spolni kromosomi. Oznake spola roditelja nisu slučajno stavljene u aplikaciju, postoji ograničenje kakvi genotipovi mogu biti muški, a kakvi ženski.

Kromosom Y je kraći od X kromosoma, stoga ne sadrži neke gene koje X kromosom sadrži. Upravo zato se kod primjera daltonizma na muškom roditelju kao drugi alel nalazi oznaka Y. Njom označavamo da je riječ o Y kromosomu i da tog alela, odnosno gena, nema na njemu.

Što se događa s fenotipom u tom slučaju? Muški organizam poprimi svojstvo koje mu određuje gen na X kromosomu. Drugim riječima, samo jedan alel mu određuje svojstvo, a taj alel prima od majke.

 

Da krenemo s primjerom. Postavite zdravu heterozigotnu majku i zdravog oca. Što primjećujete?

Pola muške djece su daltonisti, ovisno koji su gen primili od majke. S druge strane, sva su ženska djeca zdrava, samo su pola od njih nosioci (zdravi heterozigoti, tj. nose alel za daltonizam).

Za drugi primjer postavite zdravu homozigotnu majku i bolesnog oca. Primijetite da su svi organizmi zdravi, samo su neki od ženskih nosioci (ovaj put zbog bolesnog gena oca).

Za kraj postavite još dva slučaja: bolesnu majku i zdravog oca, te zdravu heterozigotnu majku i bolesnog oca. U prvom primjeru su sva muška djeca daltonisti, a ženska su sva nosioci. U drugom su pola ženske i pola muške djece daltonisti.

Vjerojatno ste već zaključili da ženska djeca imaju manju šansu da budu daltonisti. Alel koji određuje daltonizam je recesivan, stoga ako je na drugom X kromosomu zdravi alel, organizam je zdrav. Muški organizmi ovise u potpunosti o tom jednom majčinom alelu. To je razlog zašto ima više muškaraca sa spolno nasljeđivanim bolestima poput daltonizma ili hemofilije.

Također ste mogli primijetiti kako, osim što muško dijete ovisi isključivo o majci, žensko dijete ovisi o tome da li je otac bolestan ili ne. Zbog te poveznice majka-sin, odnosno otac-kćer, spolno nasljeđivanje se također zove i KRIŽNO NASLJEĐIVANJE.